Piše: Irena Jurjević, psihoterapeutkinja, MSc iz Psihologije i Neuroznanosti mentalnog zdravlja, King’s College London

Moji klijenti često se iznenade kada im kažem da alergije koje se javljaju u tridesetima ili četrdesetima, osim izlaganja peludi, mogu biti povezane i s dugotrajnim stresom. Još veće iznenađenje izazove tvrdnja da autoimuni odgovor tijela često odražava emocionalna i psihološka stanja. Iako psihoterapeuti već desetljećima istražuju povezanost tijela i psihe, šira javnost i dalje traži "tvrde" znanstvene dokaze.

Jedan zanimljiv i suvremen modul pod nazivom “Mindfulness: Neuroscience and application” koji sam pohađala na jesen doticao se upravo ljudskih imunoloških reakcija na stres. Inače, programi 'mindfulnessa' su danas jako prepoznati i aktivni u kliničkim okružjima - depresija je jedna od njih, no i psihoza također.

Veza između stresa i imunološke funkcije danas je dobro dokumentirana. Neuroznanstvena i psihoneuroimunološka istraživanja pokazuju da imunitet ne ovisi samo o vanjskim čimbenicima poput peludi, već i o našoj unutarnjoj psihološkoj ravnoteži.

Naš imunološki sustav sastoji se od dvije komponente:

  • Urođeni imunološki sustav, koji odmah reagira na prijetnje,
  • Adaptivni imunološki sustav, koji pamti susrete s patogenima i koristi T- i B-limfocite za specifične obrane (Iwasaki & Medzhitov, 2010).


Stres i imunološki sustav djeluju u dinamičnoj međusobnoj vezi. Akutni stres može privremeno ojačati imunitet, dok kronični stres dugoročno narušava obrambene sposobnosti organizma (Dhabhar & McEwen, 1997).

Dugotrajni stres značajno mijenja razinu citokina, signalnih molekula koje reguliraju upalne procese. Kao posljedica, dolazi do povećanja sistemske upale i povećanog rizika od razvoja psihosomatskih simptoma poput depresije, kroničnog umora (Dantzer i sur., 2008), kožnih iritacija (Peters i sur., 2021) i probavnih smetnji (Konturek i sur., 2011).

Velika meta-analiza (Segerstrom i Miller, 2004) potvrdila je da kronični stres smanjuje zaštitne funkcije imunološkog sustava, ali istovremeno potiče upalne i alergijske procese.
Biološki gledano, stres pomiče imunološki odgovor prema aktivaciji Th2 limfocita, što povećava osjetljivost na alergene poput peludi.

Rezultat? Tijekom razdoblja stresa tijelo će na proljetne peludi reagirati jače: s više kihanja, začepljenja nosa i pojačanih simptoma.

S druge strane, kratkotrajni stres može imati korisne učinke – aktivira urođene obrambene mehanizme i priprema tijelo za izazove. No kada stres postane kroničan, imunološki sustav gubi ravnotežu: sposobnost borbe protiv stvarnih patogena slabi, dok se pojačava sklonost pretjeranoj reakciji na bezopasne podražaje poput peludi ili promjena temperature.

Ono što me posebno veseli – i što redovito prenosim svojim klijentima – jest spoznaja da se živčani i imunološki sustav mogu vratiti u ravnotežu. I to ne samo lijekovima, već i kroz svjesnu prisutnost.

Znanstvena istraživanja pokazuju da prakse poput mindfulness meditacije, svjesnog disanja i somatske svjesnosti mogu značajno smanjiti razine kortizola (Carlson i sur., 2007), povećati razinu zaštitnih antitijela (Davidson i sur., 2003) te smanjiti upalne procese (Black i Slavich, 2016).
Sudionici koji su redovito prakticirali mindfulness pokazali su bolju otpornost na stres, niže razine anksioznosti i jači imunološki odgovor, uključujući i bolji odgovor na cjepiva.

Zaključno – vrijedi slušati svoje tijelo. Ne samo kada vrišti kroz simptome, već i kada tiho šapuće upozorenja. Ponekad su kihanje, kožni osip ili umor način na koji tijelo traži da zastanemo, poslušamo ga – i vratimo se sebi.

Reference:

  • Black, D.S., & Slavich, G.M. (2016). Mindfulness meditation and the immune system: A systematic review of randomized controlled trials. Annals of the New York Academy of Sciences, 1373(1), 13–24. https://doi.org/10.1111/nyas.12998
  • Carlson, L.E., Speca, M., Faris, P., & Patel, K.D. (2007). One year pre–post intervention follow-up of psychological, immune, endocrine and blood pressure outcomes of mindfulness-based stress reduction (MBSR) in breast and prostate cancer outpatients. Brain, Behavior, and Immunity, 21(8), 1038–1049.
  • Davidson, R.J., Kabat-Zinn, J., Schumacher, J., et al. (2003). Alterations in brain and immune function produced by mindfulness meditation. Psychosomatic Medicine, 65(4), 564–570.
  • Dantzer, R., O’Connor, J.C., Freund, G.G., Johnson, R.W., & Kelley, K.W. (2008). From inflammation to sickness and depression: When the immune system subjugates the brain. Nature Reviews Neuroscience, 9(1), 46–56. https://doi.org/10.1038/nrn2297
  • Dhabhar, F.S., & McEwen, B.S. (1997). Acute stress enhances while chronic stress suppresses cell-mediated immunity in vivo: A potential role for leukocyte trafficking. Brain, Behavior, and Immunity, 11(4), 286–306.
  • Konturek, P.C., Brzozowski, T., & Konturek, S.J. (2011). Stress and the gut: Pathophysiology, clinical consequences, diagnostic approach and treatment options. Journal of Physiology and Pharmacology, 62(6), 591–599.
  • Peters, E.M.J., Michenko, A., Kupfer, J., Kuhlmei, A., et al. (2021). Mental stress in atopic dermatitis – Neuronal and immunological mechanisms. Journal of Allergy and Clinical Immunology, 147(6), 1979–1990. https://doi.org/10.1016/j.jaci.2020.08.016
  • Segerstrom, S.C., & Miller, G.E. (2004). Psychological stress and the human immune system: A meta-analytic study of 30 years of inquiry. Psychological Bulletin, 130(4), 601–630.