Psihoterapija & neuroznanost

HR | EN

'Trigger' - što je to?

Piše: Irena Jurjević, psihoterapeutkinja, specijalistica iz Psihologije i Neuroznanosti mentalnog zdravlja, King’s College London


Jesi li se ikad zatekao/la u situaciji da se iz tebe izlije gomila ljutnje na samo jednu rečenicu sugovornika?


Ili te je ljutnja obuzela toliko da si razbio/la mobitel ili neku drugu vrijednu stvar?


Srce ti počne manično lupati pri pomisli na javni nastup?


Ili ti od pomisli da upišeš autoškolu dolazi nesvjestica?


A razgovor za novi posao za tebe je kao odlazak pred streljački vod, umjesto jedan ravnopravni razgovor dviju strana… 


Radi se o 'triggeru'.


Trigger je svaki podražaj koji podsjeti tvoj mozak i tijelo na traumatsko iskustvo. To može biti:


  • vanjski signal – miris, ton glasa, mjesto, određeni zvuk, način na koji te netko pogleda,
  • unutarnji signal – osjećaj u tijelu (lupanje srca, bol u trbuhu), misao ili emocija.


Trigger ne mora izgledati „opasno“, ali tvoj mozak ga povezuje s prošlom prijetnjom i reagira kao da je sada stvaran.


„Zašto mi se to događa?“


Tvoj mozak je napravljen da te zaštiti. On pamti opasnosti kako bi te sačuvao u budućnosti. Problem nastaje kada se trauma nije mogla do kraja obraditi – tada tvoje tijelo „zaglavi“ u načinu preživljavanja. 'Trigger' samo pritisne tipku koja pokrene stari program.


Dobra vijest


To što tvoj mozak i tijelo reagiraju na 'trigger' ne znači da s tobom nešto „nije u redu“. To znači da tvoj živčani sustav radi ono što zna najbolje – pokušava te zaštititi.


Sljedeći put kada osjetiš da te nešto „okida“, stani na trenutak i:


  1. Zapitaj se: „Što osjećam u tijelu upravo sada?“ Možda je to ubrzano srce, napetost u prsima, težina u trbuhu ili znojenje dlanova.
  2. Potom reci sebi: „Ovo je moja reakcija mog tijela na prošlost, a ne na sadašnjost.“
    Jer, i samo imenovanje uključuje tvoj prefrontalni korteks i može pomoći tvom mozgu da razlikuje gdje se nalaziš.
  3. Udahni duboko kroz nos te izdahni polagano kroz usta tri puta dulje. Ponovi to nekoliko puta po potrebi, jer time aktiviraš parasimpatički živčani sustav, koji donosi smirenje.
  4. Pogledaj oko sebe, okreni glavu lijevo-desno i promotri prostor u kojem se nalaziš, time aktiviraš istaknutu pažnju koja ti miče fokus sa ruminirajućih misli i prošlih zaostalih tjelesnih reakcija. Tako tvoj mozak dobiva informaciju: „Ovdje i sada sam siguran/na.
  5. To si možeš i kazati: „Sada sam ovdje. Ovo je sadašnjost. Siguran/na sam.“


Ova vježba samo je jedan mali dio Neurosomatic programa s kojim učimo regulirati tjelesne reakcije kroz inovativan traumatski protokol razvijen u Humanom studiju.


Info: https://neurosomatic.eu/


Podijeli članak na društvenim mrežama: